Zaboravljena simbolika orla u Hrvata – Katolika

13. April 2014. | By

Zaboravljena simbolika orla u Hrvata – Katolika

1.

Simbolika orla u kršćanstvu veže se na sam njegov početak tj. osobu Svetog Ivana. Najmlađeg apostola, evanđelista i Isusovog najdražeg učenika. Jedinog od dvanestorice apostola koji je unatoč opasnosti po vlastiti život imao hrabrosti stajati uz raspetog Krista na brdu Golgota.

Njegov simbol na slikama i crkvenim muralima je orao. Orao je znak uzvišena nadahnuća, kakve su i Ivanove poruke zapisane u Bibliji. U svojim teološkim spisima Sv. Ivan se svojom duhovnošću uzdiže sve do nebesa, baš poput orla koji se uz njega prikazuje.

 

Ovaj mozaik se nalazi na zapadnom pročelju crkve Sv. Pavla u Rimu. Orao s aureolom drži u kandžama Evanđelje po Ivanu

Slika Sv. Ivan s orlom 17. stoljeće
Autor Domenico Zampieri

Prikaz djela različitih autora iz različitih epoha vezanih uz simboliku sv. Ivana i orla.
Možda je zanimljivo istaknuto kako orao gore desno predstavlja logo katoličke škole ”Saint John School”, savezne države Connecticut USA. Jedan je od najočitijih dokaza kako simbolika orla nije ostalo samo dijelom ranog Kršćanstva, srednjovjekovne umjetnosti i kasnijih perioda već se proteže i do današnjih dana.

 

Izlaganje o samim početcima tj. pretkršćanska simbolika i štovanje simbola orla u ljudskom rodu odvelo bi nas otprilike na zemljopisno područje današnjeg Iraka i drevnih civilizacija koje su postojale i do 4 tisuće godina prije Krista. Ali kako to nije bit ovog kratkog rada; tako će biti i preskočeno.

Negdašnji Sumer, prikaz proroka Zaratustre

2.
U Hrvata simbolika orla se najuže veže uz osobu našeg Blaženika Ivana Merza (1896.g. – 1928.g.).

 

Papa Ivan Pavao II. nazvao je Ivana Merza, u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1994. godine, “Istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja”, a 22. lipnja 2003.g. u Banja Luci (rodnom mjestu I.Merza) Papa Ivan Pavao II proglasi ga je i blaženikom. http://www.ivanmerz.hr/beatifikacija/dokumenti.htm

Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958. god; a od 1986. god. nastavlja se u Rimu pri vatikanskoj ‘Kongregaciji za kauze svetaca’ (lat. Congregatio od Causis Sanctorum).


Vitraj blaženog Ivana Merza u crkvi Gospe Lurdske, Rijeka

Poveznica Blaženika Merza i simbolike orla se očituje kroz organizaciju katoličke omladine ‘Hrvatski Orlovski Savez’ čiji je Merz suosnivač, idejni vođa i autor ‘Zlatne knjige’ (pravilnika orlovske organizacije.)

 

Orlovstvo, općenito, ima svoje začetke paralelno u Češkoj i Sloveniji (op.a. slavenskim zemljama!). Godine 1896. začeta je ideja o osnivanju katoličkih tjelovježbenih i prosvjetnih organizacija usmjerenih mladima. Godine 1909. svi do tada već osnovani gimnastički odsjeci proglašavaju se orlovskim, a njihovi članovi Orlovima.
Prvi svjetski rat je mnogo toga obustavio pa se začetci hrvatskog orlovstva nastaju u godini 1920. prilikom sveorlovskog sleta održanog u Mariboru kojem je prisustvovalo 50.000 mladih katolika iz Čehoslovačke, Slovenije, ali 5.000 mladića i djevojka iz Hrvatske među kojima i Ivan Merz.
Prvi korak u širenju orlovstva je učinjen već 1921.g. osnivanjem ‘ Jugoslovenske orlovske zveze’, a 1923.g. osnovan je samostalni ‘Hrvatski orlovski savez’. Za predsjednika je izabran dr. Ivo Protulipac, a za tajnika Ivan Merz.
dr. Ivo Protulipac je ovako definirao orlovsku organizaciju :
” Po svojoj naravi Orlovstvo upravlja cijelo svoje djelovanje u četiri pravca:
Odgoj vjerne katoličke omladine,
uzgoj uma i srca,
uzgoj volje i tjelesni odgoj
- ugaoni su kameni na kojima počiva odgojni sustav Orlovstva.” (I.Protulipac: Hrvatsko Orlovstvo, Zagreb 1926., str. 26.-27.).

Orlovska organizacija odlikovala se naglašenom vjersko-crkvenom orijentacijom, a zastupala je političku izvanstranačnost. Zasluga za to ide najprije Ivanu Merzu koji je od početka svoga javnog rada postavio Orlovstvo na temelje papinske Katoličke Akcije.

 


Preslika korica Orlovske knjižice iz godine 1927.

I sam Blaženi Alojzije Stepinac je bio pripadnik Hrvatskog Orlovskog Saveza. U njegovim sačuvanim pismima iz ožujka 1924.g. nalazi se oduševljenje i pohvala Merzovoj Zlatnoj knjizi :
To je uistinu suho zlato, ta knjiga.

Tadašnji Zagrebački nadbiskup Ante Bauer o Orlovima je rekao :

I zato vas stavljamo za uzor svim vjernicima našeg naroda. Rastite brojem i u svetosti, budite pravi vitezovi, hrabra četa i predziđe kršćanstva, pravi požrtvovni apostoli sv.Euharistije.

(Nadbiskup Antun Bauer, Pismo Hrvatskom orlovskom savezu od 5.V.1924., u Katoličkom Listu, 8.V.1924.)

 

Rad Ivana Merza i njegovih orlova nije ostao neprimijećen i izvan granica tadašnje Kraljevine Jugoslavije.
Godine  1925. Ivan Merz i stotinu mladih Orlova prisustvovalo je međunarodnom hodočašću u Rimu. Tom prigodom Papa Pio XI pirimo ih je na posebnu audijenciju koja je ujedno i najduži govor što ga je do tada ijedan Papa u povijesti uputio Hrvatima. Izvadci iz Papinog govora :

Orlovi, Vaše je ime divno i genijalno. Vaša je zadaća da budete vjerni prema domovini i prema obitelji, prema Crkvi prema vjeri katoličkoj…. Uvjereni smo da ste oduševljeni za onu Katoličku Akciju, od koje sve očekujemo za preporod pojedinaca, obitelji, društva, čitavog svijeta.”
.

Slijedeće godine, 1926., zajedno sa šibenskim biskupom Jerolimom Miletom, Ivan Merz je poveo veću skupinu djevojaka Orlica na hodočašće u Rim. I one su bile primljene u posebnu audijenciju kod Pape.

 

 

Orlovi na čelu povorke Međunarodnog hodočašća mladih u Rim za Godinu 1925. na kojem je sudjelovalo oko 4000 mladih iz raznih zemalja.


Hrvatski Orlovi na hodočašću u Rimu 1925.g.


Slika pripadnika Hrvatskog Orlovskog Saveza obučenog u orlovsku uniformu

Zahvaljujući dosljednosti ideji i neumornom radu Ivana Merza orlovstvo se brzo širilo i privlačilo pažnju katoličke mladeži po čitavoj tadašnjoj kraljevini. U prilog tome ide i osnivanje ogranka u Vojvodini – Subotici.

 

O aktivnom djelovanju i međunarodnoj suradnji orlovskih društava svjedoče i organiziranja orlovskih sletova.


Oznaka Hrvatskog Orlovsko Saveza u obliku broša. Uteg u kandžama simbolizira predanost sportu, a križ i trobojnica predanost Bogu i domovini

 

Ivan Merz, koji je za čitavog života bio slabašnog zdravlja, preminu oboljevši od menigtitisa nakon neuspješne operacije godine 1928. Što je Merz značio za hrvatsku mladež, možda su to najbolje izrazili sami mladi kad su mu na grob donijeli vijenac s bijelom svilenom vrpcom na kojoj je pisalo: “Hvala ti orle Kristov, što si nam pokazao put k suncu!


Pogreb I.Merza. Uz kapsli stoje pripadnici Hrvatskog Orlovskog Saveza obučeni u orlovske uniforme.

 

Nedugo nakon Merzove smrti i sam Hrvatski Orlovski Saveza biva prisilno i bezrazložno ugušen godine 1929.
Srpski kralj Aleksandar Karađorđević 6.siječnja 1929.g. proglašava diktaturu, dokida ustav, zabranjuje sve političke stranke i vjerska društva koja se zasnivaju na tzv. “plemenskim i vjerskim temeljima”. Država SHS naknadno mijenja ime u “Jugoslaviju”. Diktatura je otvorila razdoblje policijskog režima i progona svega što je hrvatsko i katoličko.
Naprasit kraj uspješne orlovske organizacije i progon pojedinih članova opisala je Marica Stanković (1900.g. – 1957.g.) u svojoj knjizi ‘Mladost vedrine’.

 

 

Nakon prisilnog gašenja 1929.g., pa sve do današnjih dana, Hrvatski Orlovski Saveza više nikad nije obnovljen.

Filed in: Zapisi

Comments are closed.